Sažetak projekta
Rezultati projekta omogućit će jasne i jednoznačne preporuke održivih agrotehničkih zahvata (uključujući izbor sorte) i tehnoloških procesa za prilagodbu proizvodnje pivarskog ječma na klimatske promjene. To će imati dugotrajan pozitivan učinak na održivost domaće proizvodnje pivarskog ječma kako na malim tako i na velikim poljoprivrednim gospodarstava na način da se povećaju prinosi ili poboljša kvaliteta primarnog proizvoda. Informiranje o projektu odnosno transfer znanja rezultata projekta osiguran je objavama u najraširenijim stručnim publikacijama u Hrvatskoj (Gospodarski list d.d. i Mljekarski list) kao i aktivnostima savjetodavaca (FPS AGRO, obrt za savjetovanje i drugi). Izlaganjem na domaćim i međunarodnim stručnim i znanstvenim skupovima, te objavom rezultata istraživanja u stranim znanstvenim časopisima omogućit će informiranje poljoprivrednika i u susjednoj Sloveniji, Mađarskoj i Srbiji.
Cilj projekta
Sustav namjenske proizvodnje pivarskog ječma u Hrvatskoj organiziran je za potrebe industrije slada, a što predstavlja najveću dodatnu vrijednost za ovu kulturu za naše poljoprivrednike. Recentne klimatske promjene u Europi i Hrvatskoj karakterizira česti vremenski ekstremi (najčešće visoke temperature i nedostatak vode), a predviđa se i njihov još jači učinak u bliskoj budućnosti. To jedan od glavnih razloga zbog kojeg domaći proizvođači ne ostvaruju zadovoljavajuće prinose, ali i kakvoću zrna.
Opis projektnih aktivnosti
Projekt je baziran na jakoj suradnji znanosti i prakse kroz primjenjiva istraživanja usmjerena na realne probleme u namjenskoj proizvodnji pivarskog ječma, a jedan od glavnih je izbor sortimenta prilagođenog klimatskim promjenama, te optimalna gnojidba dušičnim gnojivima i primjena pesticida. Provođenjem primjenjivih istraživanja u realnim uvjetima proizvođači se mogu direktno upoznati s učinkom inovativnih agrotehničkih zahvata u cilju povećanja otpornosti sustava proizvodnje na klimatske promjene. To će rezultirati u povećanoj svijesti poljoprivrednika o potrebi uvođenja novih pristupa u proizvodnju uslijed klimatskih promjena. U projektu će se primijeniti najnovija i napredna tehnologija (primjena biostimulatora i dr.) u različitim poljoprivrednim regijama Hrvatske, a osim prinosa kao najvažnije gospodarsko svojstvo detaljno će se analizirati i kakvoća finalnog proizvoda odnosno zrna (sadržaj proteina, frakcije zrna i dr.). Poljski pokusi provesti će se na površinama Agronomskog fakulteta, poljoprivredne škole kao i na poljoprivrednim gospodarstvima. Na taj način se istovremeno unaprjeđuje proizvodnja na gospodarstvima na kojima se ti pokusi provode, što omogućava jačanje njihove konkurentnosti i otpornosti na klimatske promjene. Rezultati istraživanja unose se kanale prijenosa znanja i informacija koje najviše kontaktiraju krajnji korisnici. Krajnji korisnici rezultata su proizvođači u Hrvatskoj, ali i oni od kojih se to očekuje u budućnosti (učenici i studenti).
Doprinos projekta strategijama Unije
Primjena alternativnih agrotehničkih mjera prilagođenih klimatskim promjenama je podrška inovacijama i novim tehnologijama u cilju smanjenja emisije stakleničkih plinova i poboljšanja energetske učinkovitosti. Pravovremena i usmjerena primjena gnojiva i pesticida doprinosi održivim metodama proizvodnje, zaštiti, očuvanju i unapređenju vodnih resursa i tla, te smanjenju upotrebe pesticida i gnojiva. Time se smanjuje rizik od kemijskih gnojiva (prvenstveno dušičnih) i smanjuje utjecaj na okoliš, te poboljšava kvaliteta tla i vode. Malim i srednjim poduzećima omogućuje se bolji pristup održivim praksama i tržištima, poboljšava ekonomski položaj i povećava konkurentnost.
Doprinos projekta specifičnim ciljevima SP ZPP-a
1. Osiguravanje održivog dohotka (SO1)
2. Povećanje konkurentnosti (SO2)
4. Mjere u području klimatskih promjena (SO4)
5. Briga o okolišu (SO5)
7. Potpora generacijskoj obnovi (SO7)
Opis konteksta projekta
Za razliku od susjednih država (Slovenije, Srbije i Bosne i Hercegovine), Hrvatska ima suvremenu tvornicu za proizvodnju slada, što je velika komparativna prednost. Godišnja proizvodnja zrna ječma u Hrvatskoj iznosi oko 250.000 t, a za što se ova kultura uzgaja na oko 55.000 ha (Državni zavod za statistiku). Nažalost, službeni podatci o proizvodnji pivarskog ječma nisu dostupni od Državnog zavoda za statistiku, Ministarstva poljoprivrede (TISUP) ili Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Tvrtka Axereal Croatia d.o.o. ugovara proizvodnju sa oko 500-600 domaćih proizvođača odnosno na oko 10-12.000 ha godišnje. Praktički cjelokupna proizvodnja pivarskog ječma (oko 70.000 t) namijenjena je za proizvodnju slada, dok se mali dio izvozi. Na sortnoj listi imamo 50-ak sorata dvorednog odnosno pivarskog ječma (Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu) i to ozime i jare forme. Proizvođači pivarskog ječma u Hrvatskoj nemaju na raspolaganju vjerodostojne informacije o učinkovitosti najnovijih spoznaja i inovativnih rješenja u području prilagodbe sustava namjenske proizvodnje ove kulture na klimatske promjene.