Tuhelj ugostio prvu KIIP Agrow konferenciju: Investicije i inovacije kao budućnost hrvatske poljoprivrede
Tuhelj, 24. rujna 2025. – Hotel Terme Well u Tuhlju bio je mjesto na kojem se okupilo više od stotinu poljoprivrednika, stručnjaka, konzultanata i predstavnika institucija na prvoj konferenciji o investicijama i inovacijama u poljoprivredi KIIP Agrow. Konferencija je ponudila bogat program, otvorene rasprave i konkretne primjere dobre prakse, a organizirana je u suradnji Gospodarskog lista i partnera iz projekta KIIP Agrow, uz sufinanciranje sredstvima Europske unije – Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, u sklopu godišnjeg akcijskog plana Nacionalne mreže ZPP-a.
Snažna suradnja institucija i organizacija
Na konferenciji su sudjelovali brojni partneri i suradnici: LAG Sava, IPS Konzalting, Spartium Consulting, ESF Consulting, Agrobela, Agrigentum – Digital Agro, Smagri – Smart Agriculture, List Labs, Hrvatski savez ekoloških proizvođača, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Virdisfarm.
Program je bio podijeljen u dvije glavne tematske sekcije – Investicije u poljoprivredi i Inovacije u poljoprivredi, svaka s nizom predavanja i panel raspravama u kojima su se susreli glasovi struke i proizvođača.
Investicije: između izazova i prilika
Uvodna sekcija o investicijama otvorila je pitanja s kojima se poljoprivrednici svakodnevno suočavaju. Maja Čičko (LAG Sava) istaknula je kako je jedan od najvećih izazova fragmentiranost zemljišta te činjenica da gospodarstva najčešće vode starije osobe. Naglasila je potrebu uključivanja mladih, ali i bolje primjene kratkih lanaca opskrbe, koji u Hrvatskoj još nisu zaživjeli u dovoljnoj mjeri.
Formula uspjeha EU projekata
Morana Jednačak (IPS Konzalting) podijelila je iskustva uspješnih projekata, naglasivši kako se uspjeh temelji na modernim poslovnim modelima, inovativnim strategijama i iskorištavanju resursa. Kao ključan alat navela je udruživanje kroz proizvođačke organizacije i zadruge, što smanjuje troškove, olakšava financiranje i jača pregovaračku poziciju poljoprivrednika. Kao primjer dobre prakse spomenula je hotel Sveti Martin koji koristi lokalne proizvode te proizvođačku organizaciju PO-PIM, prvu u sektoru žitarica.
Najčešće pogreške poljoprivrednika
Dr. sc. Marin Kukoč (Spartium Consulting), s više od 15 godina iskustva na EU fondovima, naglasio je najčešće pogreške u prijavama: kasnu pripremu dokumentacije, neusklađene planove, nepotpune prijave i umjetno stvarane uvjete za natječaje. Istaknuo je i problem sporosti administracije te upozorio da poljoprivrednici moraju osigurati vlastita početna sredstva jer se predujam može dobiti tek uz bankovnu garanciju.
Pozitivni primjeri s terena
Filip Livaja (ESF Consulting) predstavio je modernizaciju farme Dišinac iz Starih Mikanovaca, koja je zahvaljujući povlačenju sredstava iz Programa ruralnog razvoja i Strateškog plana ZPP-a značajno unaprijedila proizvodnju – od robotizacije hranidbe i nabave izmuzišta do izgradnje solarne elektrane.
Alen Hrustić, mag. ing. agr., govorio je o inovaciji u skladištenju krumpira putem 1,4 SIGHT tehnologije, kojom je proizvođačka organizacija Agro-Bela osigurala najsuvremeniji skladišni kapacitet u zemlji, vrijedan oko 2.100 000,00 eura (tada 15 milijuna kuna), uz 50 % sufinanciranja iz EU fondova.
Inovacije koje mijenjaju poljoprivredu
Druga sekcija konferencije bila je posvećena digitalizaciji, pametnim rješenjima i novim tehnologijama koje mijenjaju način proizvodnje hrane.
Digital Agro predstavio je pametne lovke i sustave za automatsko praćenje štetnika, kamere za fenofaze i dronove s multispektralnim kamerama koji omogućuju rano otkrivanje stresa i bolesti na biljkama.
Smart Agriculture je lansirao SMAGRI, hrvatski sustav za pametno upravljanje navodnjavanjem koji može povećati prinose do 30 % i smanjiti potrošnju vode do 75 % kod dugovječnih kultura.
List Labs predstavio je Intellibee, inovativnu platformu za optimizaciju pčelarske paše uz pomoć satelita i strojnog učenja.
Hrvatski savez ekoloških proizvođača podijelio je rezultate projekta „Eko sjeme“, kroz koji su proizvedene i testirane tradicijske sorte poput varaždinske heljde, češnjaka i rajčice bračkog jabučara.
Prof. dr. sc. Gabrijel Ondrašek (Agronomski fakultet) predstavio je inovativno gnojivo WoolEcoBoost, razvijeno na bazi ovčje vune i biootpada, nagrađeno zlatom na međunarodnom sajmu INTARG 2025.
Robert Hadžić (Virdisfarm) predstavio je jedinstvenu VAM® tehnologiju vibro aktivacije minerala, koja smanjuje upotrebu kemikalija, povećava prinose i skraćuje ciklus tova u stočarstvu.
Panel rasprave: glas struke i proizvođača
U prvoj panel raspravi poljoprivrednici i stručnjaci otvoreno su govorili o problemima na terenu. Branimir Markota (Hrvatska voćarska zajednica) naglasio je kako podizanje voćnjaka iziskuje ulaganje od 100.000 eura po hektaru, dok je Adam Dominković (PMT) istaknuo da administrativni procesi ne prate brzinu tehnološkog razvoja kod mehanizacije. Marijo Puškarić, poljoprivrednik iz Garešnice, ukazao je na apsurdne situacije gdje su sustavi za navodnjavanje izgrađeni, ali voda se ne smije koristiti zbog propisa.
Predstavnici Ministarstva poljoprivrede i Agencije za plaćanja istaknuli su napore da se smanje greške u natječajima, no poljoprivrednici i konzultanti poručili su da je potrebna bolja komunikacija i uvažavanje prijedloga s terena.
Znanje i inovacije kao pokretač
U drugoj panel raspravi naglasak je bio na inovacijama i širenju znanja. Predstavnici EIT Food Huba, Hrvatske zajednice inovatora, Hrvatskog Telekoma, Ministarstva poljoprivrede, tvrtke Findri i Smart Agriculture razgovarali su o razvoju poljoprivrede koja može podržati inovativne ideje i projekte.
Poljoprivreda traži znanje i suradnju
Prva KIIP Agrow konferencija potvrdila je koliko su investicije i inovacije ključne za otporniju i konkurentniju hrvatsku poljoprivredu. Edukacija, razmjena znanja i povezivanje proizvođača s institucijama pokazali su se kao nužan preduvjet za suočavanje s izazovima klimatskih promjena, globalnog tržišta i sve zahtjevnijih potrošača. Konferencija u Tuhlju tek je početak snažnije suradnje svih dionika u sektoru, s jasnim ciljem – izgraditi poljoprivredu koja je održiva, inovativna i spremna za budućnost.
Izvor: Gospodarski list












