Sažetak projekta
Nakon prve godine, rezultati su slijedeći: utvrđena mogućnost uspostave združenih usjeva, više stabljike kukuruza kod združene sjetve (za oko 7-10%), više vlage tla pod slanutkom, utvrđen prinos zrna od 350-800 kg/ha tri kultivara slanutka, više biljnih proteina, manji utjecaj suše u lipnju na kukuruz u interkropingu. Očekuju se rezultati laboratorijskih analiza, te bolja sekvestracija ugljika u sustavu interkropinga u odnosu na samostalan uzgoj kukuruza. Također, utvrđena je mogućnost postrne sjetve slanutka iza žetve ozimih žitarica u uvjetima kontinentalne Hrvatske, te preživljavanje i daljnji rast postrnog slanutka nakon pojave ranog mraza u listopadu, uz stvaranje značajnog biljnog pokrova (od 7-16 t/ha svježe nadzemne biomase).
Cilj projekta
Združena sjetva kukuruza i slanutka (interkroping), u svjetlu globalnog zatopljenja, doprinos je konzervaciji vlage tla i boljem iskorištenju površina, uz introdukciju twin row načina sjetve i slanutka kao novog usjeva za kontinentalnu Hrvatsku. Napredni ciljevi ovog projekta su: rast bioraznolikosti, smanjenje herbicida i mineralnog N, konzervacija vlage, tvorba biljnih proteina, obnova humusa, smanjenje C otiska, ekonomska održivost kroz slanutak, koji je nutritivno bolji od soje.
Opis projektnih aktivnosti
Tijekom prve vegetativne sezone projekta združene sjetve kukuruza i slanutka, obavljena je nabava sjemena oba usjeva, potrebne količine gnojiva, te zaštitnih sredstava. Počela je i nabava instrumenata i kemikalija, no, ista ponešto kasni, zbog dugotrajnosti procesa javne nabave. Uspješno su posijana tri lokaliteta (Gorjani, Koritna i Mrzović) kod sva tri partnera-poljoprivrednika, te su praćene faze rasta i razvoja, uz uzimanje uzoraka biljnog tkiva i konačnog uroda obje kulture na svim tretmanima. Preostaje laboratorijska kemijska analiza tkiva oba usjeva na C, N, P i K, te prerada zrna slanutka u brašno, krupicu i konzervirano zrno. Tijekom projekta održan je Dan polja s proslavom berbe, a članovi tima su imali nekoliko diseminacija događanja s pokusa na lokalnim TV stanicama, specijaliziranim poljoprivrednim časopisima i agro-portalima. Pokrenuta je i izrada web stranice u sklopu fakultetske domene (intercicer.fazos.hr).
Doprinos projekta strategijama Unije
Doprinos ciljevima EU zelenog plana: projekt uvodi novu tehnologiju sjetve (twin row) u združenu sjetvu/interkroping, uz monitoring vlage i temperature tla, čime raste uvid za potrebom novih tehnologija za poljoprivredu; Za stategiju od farme do stola: slanutak, kao proteinska biljka, ima potencijala u proizvodnji biljnih proteina, kao zamjena za životinjsko meso, te kao krnma biljka s boljom probavljivošću od soje i čini EU dostatnijom u proizvodnji biljnih proteina; Za strategiju EU o bioraznolikosti: introdukcija slanutka otvara mogućnost bolje konzervacije tla za mikroorganizme-simbionte slanutka, te otvara nova polja istraživanja biotehnologije za utilizaciju istih; Za strategiju EU o uklanjanju ugljika: dodavanje biomase proteinske biljke kao slanutak na njive pod kukuruzom osigurava bolje vezanje C u tlu u humus, time smanjujući emisije CO2 iz ovog uzgoja, a svojim habitusom i grananjem slanutak aktivno supresira korove, čime se smanjuje uporaba pesticida; također, povećanje površina pod slanutkom donosi manje potrebe za mineralnim dušičnim gnojivima, čija proizvodnja ima visoki C otisak.
Doprinos projekta specifičnim ciljevima SP ZPP-a
1. Osiguravanje održivog dohotka (SO1)
2. Povećanje konkurentnosti (SO2)
3. Unapređenje položaja poljoprivrednikau lancu opskrbe hranom (SO3)
4. Mjere u području klimatskih promjena (SO4)
5. Briga o okolišu (SO5)
Opis konteksta projekta
Pokretači interesa za slanutkom bili su sami farmeri, tražeći leguminozu koja se bolje trži i bolje nosi s klimatskim promjenama od soje, na što su istraživači FAZOS-a imali već neko vrijeme slanutak "pod lupom". Nadalje, povećanje bioraznolikosti združenom sjetvom jest također potaknuto kroz najnovije mjere Zajedničke poljoprivredne politike, gdje se nagrađuje intenziviranje biljne proizvodnje, a združena sjetva je nedovoljno poznata farmerima u kontinentalnoj Hrvatskoj i tražen je način za dodatnim načinima združivanja usjeva na polju. Također, pokretači projekta su i europska "glad" za proteinskim usjevima, također jedna od poticanih mjera ZPP-a, kao i često podbacivanje u oplodnji kukuruza u gustim sklopovima, a koje interkroping, napose u kombinaciji s twin row načinom sjetve u udvojene redove, donekle riješava kroz povećanu dostupnost polena na izloženiju svilu u drugačije postavljenom sklopu kukuruza.
Dodatne informacije na projektu
Istraživački tim se samoinicijativno odlučio i na praćenje uspješnosti slanutka kao pokrovnog usjeva/zelene gnojidbe, te će na osnovu tih praćenja dati ocjenu slanutka kao biljke pogodne za zelenu gnojidbu.
Dodatni komentari
Uslijed kasnijeg odobravanja projekta, slanutak se morao sijati nakon uobičajenih povoljnih sjetvenih rokova, te su se bitni stadiji razvoja odvijali u nepovoljnim uvjetima izražene suše, a što će se izbjeći idućih sezona, te će se tek doznati stvarni potencijal slanutka, iako, i u ovim uvjetima, prinosi su bili u donjim granicama očekivanih, te nisu izostali. Kukuruz, uslijed ovakvog načina uzgoja, imao je bolje vegetativne uvjete glede svjetlosti, i fotosintetski je bio uspješniji nego u gustim monokulturnim uvjetima. Budući napori bit će usmjereni prema nalaženju inokulanata, bilo na tržištu EU, bilo kroz prikupljanje mikrobioloških uzoraka postojećih potencijalnih simbionata, što bi moglo dovesti i do razvoja komercijalnih inokulanata samog FAZOS-a. Nadalje, predstojeći pokusi u preradi slanutka pokazat će mogućnosti proizvoda od istog, koji će se probati brendirati kao "Slavonski slanutak", uz potencijale dobivanja oznaka izvornosti, geografskog podrijetla i sl., uz potenciranje zdravijih biljnih prerađevina od slanutka kao zamjene za životinjske proteine, te popularizaciju mediteranske prehrane u kontinetnalnoj Hrvatskoj, kroz proizvode kao što su falafel, humus i sl.